Kina

Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.996
Muzičko putovanje u daleku Kinu

Muzičko putovanje u daleku Kinu

|Piše: Mladen Savković, foto: Beogradska filharmonija / Izvor: B92

“U jednom trenutku sedite u drevnom manastiru , jedete obrok skromniji od obroka našeg vojnika koji na terenu jede stojeći, a već kroz pola sata eto vas na bulevaru sa deset traka u jednom smeru, gde sve vrvi od haosa.”

1.jpg

Četvorica muzičara iz Beogradske filharmonije nedavno su bili na putovanju u Kini, kao gosti Simfonijskog orkestra iz Žengžoua, grada u kineskoj oblasti Henan. Na poziv šefa-dirigenta Muhaja Tanga, koji je muzički direktor i u ovom orkestru, naši muzičari su tokom sedmodnevnog boravka preneli svoja iskustva kolegama iz Kine. Sada svoje utiske o kineskim avanturama dele sa posetiocima sajta B92.

Violista Boris Brezovac, violončelista Aleksandar Latković, trubač Aleksandar Solunac i trombonista Tibor Balint pozvani su da kao članovi audicione komisije učestvuju u izboru novih članova orkestra iz Žengžoua. Muzičari su održali i majstorske kurseve kolegama iz Kine, a takođe su, kao gostujući članovi, svirali na jednom od koncerata ovog kineskog orkestra, pod upravom Muhaja Tanga.

2.JPG

Najveći utisak na njih ostavila je poseta hramu Šao Lin. Trombonista Balint posetu hramu opisuje kao putovanje u prošle vekove. U drevnom zdanju starom vekovima dočekao ih je, kako kažu, pravi kung-fu-šaolinac u kimonu” i ugostio ih u zajedničkoj trpezariji.

“To je vekovima stara prostorija, asketska, sa svedenim dugim klupama”, navodi Balint, dodajući da se svuda širi miris neobičnih drvaca. “Ručak se obavlja do 12h i oni ne jedu ništa do sledećeg dana. Zato nam je bilo bitno da stignemo na vreme da ručamo sa njima.”

Njegov kolega, violončelista Latković, dodaje: “Kad bi hteo da snimaš film o recimo borilačkim veštinama u srednjem veku, mogao bi bez problema tu da dođeš. i snimaš sve bez dodatnog uređivanja scenografije i kostima. Mi smo bili jedini u normalnoj odeći, a oko nas su bili monasi koji nose kimono, u najskromnijoj varijanti.”

Kao i na Balkanu, uočava on, srednjevekovni manastir je vremenom rušen i obnavljan. I danas je aktivan i predstavlja ponos pokrajine i cele Kine.

3.JPG

“Ne možete a da se ne zapitate da li je malo surovo da dete od četiri godine napusti kući, zamonaši se i postane polaznik Šao Lina. Ali treba imati u vidu da pokrajina Henan ima sto miliona stanovnika i da taj odlazak za njih predstavlja veliku čast”, zaključuje Latković.

Nakon obroka koji se sastojao od presnog kropmipra, supe i komada domaćeg hleba kuvanog na pari, prisustvovali su impresivnoj predstavi, prezentaciji borilačkih veština koju izvode polaznici manastira. Iako je fotografisanje zabranjeno, slike koje su u mislima poneli iz manastira i dalje su veoma žive.

“Spektakl koji smo videli bio je neverovatan, naročito ako uzmete u obzir da sve to izvode monasi. Razbijanje metalne šipke o glavi, probijanje stakla špenadlom… Zadivilo nas je kada je veliku staklenu površinu razbio špenadlom, a da se staklo nije ni razbilo. Ostao je samo jedna mala rupa kao dokaz. Neverovatno”, oduševljeno priča trubač Solunac. Zanimljiv je podatak da su polaznici Šao Lina osvojili 269 medalja na Olimpijskim igrama, što svakako potvrđuje njihovu profesionalnost i uvežbanost.

4.jpg

Ovaj hram udaljen je svega pola sata vožnje od milionskog Žengžoua, i takva raznolikost je nešto što takođe oduzima dah.

“U jednom trenutku sedite u drevnom manastiru , jedete obrok skromniji od obroka našeg vojnika koji na terenu jede stojeći, a već kroz pola sata eto vas na bulevaru sa deset traka u jednom smeru, gde sve vrvi od haosa,” uočava Latković.

Razlog njihovog putovanja u Kinu bio je “muzičke prirode”, jer su bili gosti Simfonijskog orkestra iz Žengžoua. Bili su u prilici da rade i nastupaju u novoizgrađenom kompleksu Henan Art Centra koji se sa svojim impozantnim građevinama, hektarima šume i veštačkim jezerom nalazi u samom centru grada.

Pet građevina, nalik zlatnim jajima, sadrži hotel, operske i koncertne sale različitih kapaciteta i umetničku galeriju. Henan Art Centra redovno je domaćin kineskim i internacionalnim orkestrima, operskim i baletskom trupama.

5.jpg

Muzičari su oduševljeni potezom Kineza koji su odlučili da od Žengžoua, grada koji doskoro nije bio poznat kao muzički centar, naprave nezaobilaznu tačku na turnejama svih orkestara.

Solunac otkriva da je teško zameniti evre u menjačnici i da je od te novčane valute kod njih mnogo poznatiji Valter, a mnogi Kinezi znaju i pesmu iz čuvenog filma “Valter brani Sarajevo”.

“Oni su u samom centru grada, na jednom mestu uspostavili kulturno utvrđenje. Svi orkestri koji gostuju u Kini, nikada ne idu samo u jedan grad. Oni su hteli da postave svoj grad na kulturnu mapu, i sada ih nijedan orkestar ne zaobilazi kada je na turneji po Aziji”, dodaje Balint.

“Intenzivan rad sa kineskim kolegama u okviru vrlo mladog Simfonijskog orkestra Džengdžoua, koji je ujedno i jedini profesionalni orkestar pokrajine Henan, rezultirao je koncertom u Simfonijskoj sali Henan Art Centra”, priča Latković. “Prijem, kontakt, uzajamno uvažavanje i umetnička razmena bili su čitavo vreme našeg ispunjenog šestodnevnog boravka više nego izuzetni od strane naših domaćina.”
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.996
Ovo je možda najopasnija planinarska staza na svetu. Ali nikada nećete pogoditi kuda vodi

Nadamo se da se ne bojite visine, jer pred ovim prizorima čak i nas podilazi jeza.


Pred vama je planina Hua Šan, u Kini. Impresivne stepenice od kamena, poznate kao “Nebeske stepenice”.

1_zps2a763f1b.jpg


One se penju toliko visoko uz planinu da im se ne vidi kraj. I ne samo to.

2_zps6c7f502f.jpg


Kada se popnete dovoljno visoko, moći ćete žičarom da se prebacite do južnog vrha, gde vas čeka staza od dasaka

3_zps1aeb4b6d.jpg


Žičara vodi do najopasnije planinarske staze na svetu: Hua Šan staze od dasaka. Ona vodi visoko u planinu Hua Ša, u neposrednoj okolini grada Sijana.

4_zps5cb22ae0.jpg


Niko vas neće terati da nosite sigurnosnu opremu, mada bi to bilo veoma preporučljivo.

5_zpsa4c85f61.jpg


Ali, ako ste dovoljno hrabri da nastavite put...... na kraju putovanja videćete nešto zaista zanimljivo

6_zpsce2ff4c5.jpg


Ovde vas gotovo ništa ne štiti od pada. Na nekim mestima ćete morati da se penjete uz liticu, a izbušene rupe pružaju oslonac stopalima. Dovoljno je samo da gledate ove slike da se naježite od straha

7_zps6e29004f.jpg


Ali na kraju južnog vrha planine nalazi se taoistički hram, koji je pretvoren u čajdžinicu.

8_zps8c9c6c5e.jpg


Hiljade ljudi iz celog sveta upusti se u ovo opasno putovanje. Bilo zato što stvarno vole planinarenje koje sobom nosi uzbuđenje i rizik, bilo zato što zaista vole čaj. Šta mislite, da li se isplati?

9_zps7d94d99b.jpg


Izvor: Blic Online
 
UREDNIK
Učlanjen(a)
27.06.2011
Poruka
10.539
Zašto nestaje Kineski zid?
Oko 30 odsto Kineskog zida, tačno 1962 kilometra građevine, nestalo je jer lokalno stanovništvo prodaje ukradenu građu sa zida ili je koristi za izgradnju kuća.

IZVOR: TANJUG


Foto: Thinkstock
Veliki Kineski zid čija je izgradnja trajala preko 2.000 godina izgubio je gotovo 30 odsto od svoje dužine i više nije vidljiv golim okom iz svemira, jer lokalno stanovništvo njegove cigle, kamenu građu i pločice koristi za izgradnju kuća, navodi su u zvaničnoj studiji objavljenoj u kineskoj štampi.

U studiji kineske agencije za državnu imovinu se navodi da je 1962 kilometra zida nestalo, a da je 1.200 kilometara ovog monumentalnog kulturno-istoriskog zdanja dugog oko 9.000 kilometara u veoma lošem stanju.

Veliki priliv turista takođe je doprineo razradnji ovog spomenika, dodaje se u izveštaju.

"Lokalno stanovništvo koje živi u okolini Velikog zida imalo je običaj da koristi cigle zida za gradnju sopstvenih kuća, dok su pojedini delovi srušeni ili urušeni usled širenja gradova i izgradnje puteva", izjavio je Čeng Dalin, ekspert Komisije za proučavanje Velikog zida.

Propisane kazne za krađu građe sa Velikog zida su velike, one mogu da dostignu vrednost i do 1000 evra (5.000 juana), preneo je list "Figaro".

"Ali nedostaje organizacija o primeni regulative o kažnjavanju", objašnjava jedan od čelnika kineske agencije za zaštitu državne imovine Đa Halin za "Global tajms".
Zbog odsustva kažnjavanja, pojedini stanovnici iz sela u pokrajini Hebej u blizini Zida prodaju pločice sa zida po ceni od 4,3 evra po komadu.

Veliki zid nije dovršen, a građen je u raznim periodima, počev od III veka pre nove ere.

Procenjuje se, ukoliko se računaju nestali delovi kao i forme od prirodnog reljefa, da je dužina Zida oko 21.000 kilometara.

Zid je vekovima uništavan izgradnjom saobraćajnica, fabrika i železničke pruge.

Kamen, cigla i ostala građa neprestano nestaje sa građevine, a posebno je to bilo očigledno tokom Kulturne revolucije (1966-1977).
 
Natrag
Top